U Beogradu je 18. februara 2025. godine održana radionica koja je bila posvećena konceptu uključivanja ključnih kompetencija u Nacionalni okvir kvalifikacija Srbije (NOKS).
Radionica je organizovana u okviru projekta „Povećana ponuda i diverzifikacija akreditovanih obuka u oblasti neformalnog obrazovanja i pružalaca obuka za obrazovanje odraslih“, koji finansira Evropska unija.
Radionicu, koja je okupila preko 15 učesnika relevantnih institucija, otvorili su dr Vesna Fabian, vršilac dužnosti pomoćnika direktora za Nacionalni okvir kvalifikacija, i Elido Bandelj, vođa tima projekta.
Predstavljajući okvir za integraciju ključnih kompetencija sa kvalifikacijama u NOKS, Prof. dr Aleksandar Baucal je istakao da ključne kompetencije za celoživotno učenje predstavljaju transverzalne, opšte sposobnosti svrsishodne integracije i korišćenja stečenih znanja, veština i stavova, neophodnih za lični, socijalni i profesionalni razvoj i dalje učenje. Ključne kompetencije su relevantne za različite oblasti života pojedinca i njegovog profesionalnog rada i razvoja i kao takve one bi trebalo da budu zajedničke za sve kvalifikacije na određenom nivou kvalifikacije.
Ključne kompetencije su zasnovane na EU okviru za ključne kompetencije za celoživotno učenje i uključuju osam ključnih kompetencija: kompetencija pismenosti; višejezična kompetencija; matematička kompetencija i kompetencije u prirodnim naukama, tehnologiji i inženjerstvu; digitalna kompetencija, lična, socijalna i kompetencija učenja; građanska kompetencija; kompetencija za preduzetništvo i kompetencija za negovanje i izražavanje kulturnih identiteta.
Nacionalne kvalifikacije su kvalifikacije koje se mogu steći u Republici Srbiji, formalnim i neformalnim obrazovanjem i kroz postupak priznavanja prethodnog učenja. Pojedinac stiče kvalifikaciju, odnosno javnu ispravu (diplomu ili sertifikat) kada nadležno telo utvrdi da je dostigao ishode učenja.
Predloženi okvir za integraciju ključnih kompetencija u NOKS sugeriše da iako postoji osam različitih nivoa kvalifikacija u NOKS-u, nije neophodno da se za svaki od tih nivoa definiše poseban nivo ključnih kompetencija. Tako bi, recimo, NOKS 1 i NOKS 2 kvalifikacije u ovom predlogu imale isti nivo očekivanja u pogledu svake od osam ključnih kompetencija, a isto bi bilo u slučaju NOKS 4 i NOKS 5 kvalifikacija, kao i u slučaju NOKS 6-8. To bi, dakle značilo, da kvalifikacije na NOKS 1 i NOKS 2 nivou imaju isto očekivanje u odnosu na ključne kompetencije, dok bi se razlikovale u odnosu na stručna znanja, veštine, stavove i sposobnosti. Različiti nivoi ključnih kompetencija bi bili definisani tako da svaki sledeći nivo bi podrazumevao kvalitativno složenije zahteve. Na primer, ako bi nivo 1 ključne kompetencije pismenosti podrazumevao bazičnu sposobnost razumevanja pročitanog teksta koji je jednostavan i blizak iskustvu, onda bi nivo 4 pismenosti podrazumevao analitičke veštine kritičkog razumevanja i interpretacije složenih tekstova u kojima se izlaže i argumentuje više različitih perspektiva i stavova po istom pitanju.
Potreba za uključivanjem ključnih kompetencija u standarde kvalifikacija je, kako je predočeno u predloženom okviru, zasnovana na više razloga: (1) bilo bi omogućeno bolje horizontalno povezivanje između raznovrsnih kvalifikacija sa istog nivoa; (2) ključne kompetencije omogućavaju bolju usklađenost i povezivanje opšteg obrazovanja i stručnog obrazovanja, čime se obezbeđuje osnova za horizontalnu i vertikalnu mobilnost učenika naročito u srednjem i visokom obrazovanju; (3) uključivanje ključnih kompetencija (koje bi bile iste za kvalifikacije na istom nivou NOKS) bi omogućilo da se taj deo kvalifikacije prizna kandidatima koji menjaju kvalifikaciju unutar istog nivoa kvalifikacije; (4) bila bi omogućena bolja podršku pojedincima u pripremi za život i celoživotno učenje pored pripreme za određenu kvalifikaciju i zanimanja; i (5) došlo bi do boljeg usklađivanja sa potrebama tržišta rada na kojem poslodavci traže od kandidata da poseduju i opštije kompetencije pored onih koje su potrebne za obavljanje određenog posla.
Osnovna svrha predloženog konceptualnog okvira, zaključeno je na kraju prvog dela radionice, je da podstakne diskusiju između zainteresovanih strana kako bi se na osnovu te diskusije formulisao finalni predlog. Nakon usvajanja konceptualnog okvira on bi u daljem radu služio kao osnova za razvoj metodologije za implementaciju usvojenog okvira.
Priprema inicijativa za standarde kvalifikacija
Osavremenjavanje i stvaranje novih standarda kvalifikacija predstavlja osnovu za razvoj tržišno relevantnih programa formalnih i neformalnih obuka za odrasle, o čemu je bilo reči na drugoj radionici, organizovanoj istog dana. Cilj ove radionice je bio postizanje dogovora u vezi sa pripremom određenog broja inicijativa za razvijanje i usvajanje standarda kvalifikacija. Inicijativa predstavlja instrument kojim se pokreće postupak za razvijanje i usvajanje standarda kvalifikacije, a sastoji se iz elaborata o opravdanosti kvalifikacije i inicijalnog predloga standarda kvalifikacije.
Predstavljajući Analizu ponude i potražnje za znanjima i veštinama na nivou 2 NOKS-a, koja je pripremljena u okviru projekta: „Podrška reformi dualnog sistema srednjeg stručnog obrazovanja i Nacionalnom okviru kvalifikacija u svetlu celoživotnog učenja u Srbiji”, koji finansira SDC, ekspert Dragan Đukić, istakao je da se može zaključiti da postoji pozitivan trend tražnje za rad u zanimanjima za koja su poslodavci zahtevali najmanje II nivo. Đukić je dalje istakao da je analiza obrazovnog sistema pokazala je da veliki broj kvalifikacija na drugom nivou obrazovanja nije prepoznat od strane poslodavaca ili se ponavlja pod različitim nazivima. Kako bi se sistem učinio efikasnijim, preporučuje se smanjenje broja sličnih kvalifikacija i fokusiranje na one koje zaista omogućavaju zapošljavanje. Istraživanja su pokazala da samo 10% postojećih kvalifikacija ispunjava ključne kriterijume, poput broja zaposlenih, rasta zapošljavanja i zastupljenosti rada u struci.Takođe, predloženo je prilagođavanje obrazovne ponude tržištu rada, posebno za učenike koji se školuju po programima individualnog obrazovnog plana (IOP) IOP1 i IOP2, koji zahtevaju dodatnu podršku. Potrebno je poboljšati procenu psiho-fizičkih sposobnosti učenika i uvesti programe koji nude bolje šanse za zapošljavanje. Cilj ovih promena je da obrazovni sistem postane fleksibilniji i da učenici lakše pronađu posao nakon školovanja.
Radionica je predstavljala i priliku da se predstavi analiza potreba, predloga i odluka sektorskih veća i Agencije za kvalifikacije (AZK) koje se odnose na predlog za pripremu inicijativa, radi osavremenjivanja standarda kvalifikacija ili stvaranja novih kvalifikacija, o čemu su govorili predstavnici Agencije za kvalifikacije. Posebna pažnja na ovom delu radionice bila je usmerena na nivoe 3 i 4 NOKS-a. Predlozi koje su pripremili predstavnici AZK su prihvaćeni i poslužiće kao inicijative koje će se podržavati u nastavku aktivnosti na projektu.